SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA


ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU GODAČ - KOTOR U CRIKVENICI
Izvještaj o razultatima pokusnog arheološkog istraživanja
UDK: 903/904(497.5 Crikvenica)
Ranko Starac, arheolog, kustos PPMHP-Rijeka

Sažetak
U neposrednom zaleđu središta grada Crikvenice, povrh drage potoka Dubračine, na skrovitom položaju između naselja Kotor i Podbadnja nalazi se lokalitet Godač. Tijekom srpnja 2007. godine ovdje je obavljen opsežni obilazak terena s pokusnim sondažnim iskopavanjem. Zatečeni su ostatci povremeno korištenog naselja, odnosno nadzorne postaje savršeno uklopljene u prirodnu konfiguraciju krajolika. Sa položaja Godač vidi se ušće Dubračine u more, odnosno položaj rimskodobne naseobine s velikom keramičarskom radionicom, tijek Dubračine te utvrda na Badnju. Rasuti pokretni arheološki nalazi svjedoče o intezivnom korištenju ovog položaja tijekom kasnoantičkog i ranobizantskog razdoblja, ali bez tragova izgradnje zidanih objekata. Kasnoantičko-ranobizantska utvrda odnosno nadzorni toranj, od kojeg su ostali skromni tragovi temelja, nalaze se na vrhu obližnjeg kotorskog brijega, u neposrednoj blizini srednjovjekovne crkvice Sv. Jurja. Tijekom spomenutog razdoblja, ali i tijekom kasnijih stoljeća, razorene su ili preoblikovane kamene grobne gomile na Godaču, pa o njihovom postojanju svjedoče ulomci brončanog nakita i komadići ranobrončanodobnih posuda. Lokalitet se nalazi na trasi autoceste Križišće-Žuta Lokva, pa će se prije građevinskih radova trebati dodatno arheološki istražiti.



REZULTATI SONDAŽNOG ISTRAŽIVANJA NA OTOČIĆU SVETOG MARINA KOD LOPARA U NOVOM VINODOLSKOM
Rezultati preliminarnog čišćenja tijekom ljeta 2006. godine
UDK: 726.54(497.5 Novi Vinodolski)
UDK:904(497.5 Novi Vinodolski):726.54
UDK:904:726.54>(497.5 Novi Vinodolski)
Ranko Starac,srhrolog, kustos PPMHP-Rijeka

Sažetak
Čišćenje okoliša crkvice na otočiću San Marino (u srednjem vijeku zvanom Čaplen) nasuprot kasnoantičke utvrde Lopar u Novom Vinodolskom vodio je i nadzirao autor ovoga članka, uz sudjelovanje potomaka hrvatskih iseljenika kao dio projekta Hrvatske matice iseljenika Eco Heritage Tasc Force. Očišćeni su perometralni ostatci ziđa starijeg sakralnog objekta, na kome stoji postojeća crkvica iz 17. stoljeća. Starija kapela ima polukružno opisanu apsidu i nešto je većih dimenzija, ukupne duljine s apsidom 9,5 m, vanjske širine 4,90 m. Nova crkvica svojim obodnim zidovima naliježe uz unutarnje lice starije kapele. Pronađeni su ulomci krovnih antičkih opeka, antičke i kasnoantičke keramike, a u Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se fragment mramorne ploče iz 4. stoljeća s natpisom u čast Helene, majke cara Konstantina, koji je pronađen krajem 19. stoljeća. Od budućih istraživanja očekuju se odgovori na pitanja o kontinuitetu sakralnih funkcija na Sv. Marinu i odnosu ovog položaja prema utvrdi Lopar.



IZVJEŠĆE ZAŠTITNOG ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA KAŠTELA DRIVENIK
Ranko Starac, arheolog, kustos PPMHP-Rijeka
UDK: 902.2(497.5 Drivenik)
UDK:903(497.5 Drivenik)

Sažetak
Muzej Grada Crikvenice proveo je u razdoblju od prosinca 2009. do ožujka 2010. godine zaštitno arheološko istraživanje kaštela u Driveniku kao dio projekta rekonstrukcije i revitalizacije kaštela koji provodi Općina Vinodolska. Zaštitnim je istraživanjem obuhvaćena samo unutrašnjost kaštela. Stratigrafija je dokumentirana u ugaonim kulama (sektor 1, 2, 3) te u istočnom dijelu središnjeg prostora (sektor 8). U ostatku kaštela stratigrafski su odnosi bili značajno poremećeni prekopavanjima u prošlosti. Utvrđen je prapovijesni horizont u slojevima zemlje uz živac na gotovo cijeloj istraživanoj površini. Riječ je ostacima keramike koja potječe iz brončanodobne gradine koja je postojala na zaravnjenom vrhu driveničkog brijega. Većina pronađenih pokretnih nalaza datira se u kasni srednji vijek i novi vijek. Vrijeme je to izgradnje kaštela tijekom prve polovice 16. stoljeća te razdoblje njegove intenzivnije upotrebe tijekom cijelog 17. stoljeća.



PRVA MATIČNA KNJIGA ŽUPE KOTOR I ŽUPE CRIKVENICA, 1735. - 1793.
UDK:929.53(497.5 Crikvenica)"1735/1793"
UDK:262.2(497.5 Crikvenica)"1735/1793"
prof. dr. sc. Aleksandra Frković, liječnica u mirovini , Crikvenica

Sažetak
Prva matična knjiga župe Kotor iz 1735. godine i župe Crikvenica spašena je iz požara koji je 1776. poharao Kotor i uništio župni ured. Kotor gubi svaku važnost a razvija se naselje uz more, Crikvenica i tu se osniva nova župa. Knjiga se sastoji od pet dijelova: knjige krizmanih, blagajničke knjige, knjige vjenčanih, rođenih (krštenih) i umrlih. Pisana je u redovima i to najprije na hrvatskom, a od druge polovice pedesetih godina 18. stoljeća na latinskom jeziku. Matična knjiga župe Kotor i župe Crikvenica je pohranjena u arhivu Riječke nadbiskupije, a prema dostupnim podacima iz literature do sada u još nije cijelosti istražena.



FRANJEVAČKA PROVINCIJA SV. JERONIMA U CRIKVENICI
UDK:271.3(497.5 Crikvenica)
Ivo Benić, profesor povijesti, Crikvenica

Sažetak
Autor piše o dolasku prvih franjevaca u Crikvenicu 1926. godine i njihovom ustrajnom radu na izgradnji samostana i nove, veće crkve na mjestu prethodne crkvice. Aktivnosti franjevaca u Crikvenici su kroz godine jačale, a 2001. godine okrunjene su osnivanjem nove crikveničke župe sv. Antuna Padovanskog. Autor se dotiče i pokušaja otvaranja prve crikveničke gimnazije te donatora Leopolda Ivančića, a djelomično spominje povijest trećega reda u našim krajevima. Članak je dio autorova diplomskog rada, čiji je prvi dio, Gradnja samostana i crkve sv. Antuna Padovanskog u Crikvenici, objavljen u 13. broju Vinodolskog zbornika. Kao primarni izvor podataka autoru je poslužila Kronika crikveničkog franjevačkog samostana.



IZ PROŠLOSTI VINODOLA
UDK:94(497.5 Vinodol)
Ivan Barbarić, prof. povijesti u mirovini, Grižane

Sažetak
Autor donosi pregled povijesti Vinodola u sažetom obliku, polazeći od najstarijih dana do dolaska pod vlast krčkih knezova, potonjih Frankopana. Upravo u vrijeme njihove vladavine Vinodolom došlo je do liberalizacije odnosa gospodar-podložnik, što je utvrđeno i poznatima Vinodolskim zakonom od 6. siječnja 1288. godine. Prateći prilike u pojedinim gradovima tadašnje Knežije vinodolske, prikazuje način života Vinodolaca, odnose unutar šire zajednice i njihov odraz na lokalne prilike., Poznato je da je Vinodol, uz bogatu kulturnu baštinu, dao i niz značajnih ljudi na području znanosti i umjetnosti, kojima se u ovom radu posvećuje dosta prostora. Pregled povijesti Vinodola završava naglaskom na preobražaj i nove puteve razvoja, koje donosi suvremeni način života.



KROZ SELAČKU DRAGU
Povijesno - putopisna crtica
UDK:930.85(497.5 Selce)
Stanko Antić, dr. sc., u mirovini, Selce

Sažetak
U ovom članku autor na popularan način pokušava sebi i čitateljima predočiti pregled povijesnih događanja vezanih za svoje rodno mjesto Selce, koje se razvilo u prostranoj morskoj uvali, dragi. Temeljem raznovrsnih izvora i literature piše o stanovništvu koje se doseljavalo u ove prostore kroz razdoblje od više tisuća godina, od nomadskih lovaca do prvog sjedilačkog stanovništva, grčkih moreplovaca, Ilira, Rimljana i Hrvata. Selačka draga, kao luka spasa, je svima tim narodima pružala utočište i mogućnosti stalnog naseljavanja. U vrijeme feudalnih vladara Frankopana i Zrinskih jače se razvija lučki promet, što će obilježiti napredak i izgradnju trgovačke luke Selca sve do početaka 20. stoljeća, kada je teretni promet kroz Selce počeo zamirati. Turistički trendovi donose nove poticaje pa se do konca milenija Selce pretvorilo u cijenjeno turističko odredište. Duž morske obale izgrađen je niz privezišta, uređene plaže i parkovi. Autor članka skreće pozornost na povijesne tragove koji su vidljivi i danas na mnogim mjestima duž obale. Piše o pristaništu, kamenim prezama, rivi i kupališnoj zoni te nekad razvijenom ribarenju, a naglašava značaj lokalnog kroničara Ivana Lončarića Papića, koji je zaslužan za očuvanje mnogih starina i povjesnih podataka.



PRIMORSKI GRAĐEVINARI KROZ POVIJEST
UDK:624-05(497.5)
UDK:94(497.5)
Ignac Barac, građ. inženjer, u mirovini, Velika Gorica

Sažetak
Građevinarstvo je jedno od tradicionalnih zanimanja Primoraca, koji su diljem svijeta bili poznati kao vrsni zidari i klesari, od Europe, obje Amerike, Afrike, Azuje i Australije. Godine 1908. otvorena je Zidarska škola u Crikvenici, a nakon toga i druge školske ustanove na riječkom području. Po završetku Druguga svjetskog rata osnovana su brojna mala, ali i velika građevinska ipoduzeća.U drugom dijelu članka navedeni su građevinski inženjeri koji su radili u velikom poduzeću Hidroelektra te Vinodolci koji su radili na rukovodećim mjestima u hrvatskom građevinarstvu.
Ključne riječi: Primorski građevinari, povijest, građevinski inženjeri, Hidroelektra



POVIJEST AUTOMOTO SPORTA U CRIKVENICI
UDK:796.7(497.5 Crikvenica)
Tea Rosić, kustos Muzeja Grada Crikvenice

Sažetak
Ovaj članak je nastao nakon izložbe održane u Muzeju Grada Crikvenice 2010. godine, na temu automobilizma i motociklizma u Crikvenici do 1977. godine. Prva međunarodna automobilistička utrka na relaciji Njemačka - Crikvenica, u organizaciji njemačkog autokluba ADAC, održana je 1933. godine. Ova i kasnije utrke obilježile su početak automoto sporta u Crikvenici, koji je od prvih dana bio dio turističke ponude mjesta. 1945. godine održane su prve motociklističke utrke u Crikvenici, a prvo automoto društvo u Crikvenici je osnovano 1948. godine. U Crikvenici je 10. kolovoza 1952. održana prva speedway utrka u Jugoslaviji. Utrke su se održavale sve do 1977. godine, a obilježile su ih dvije istaknute ličnosti hrvatskog speedwaya: Nikola Bošković - Brada i Nikola Šnjarić - Mika.

KLOVIĆEVA PISMA KARDINALU ALEKSANDRU FARNESE
UDK:75 Klović, J.
Ivan Barbarić, prof. u mirovini, Grižane

Sažetak
Kada govorimo ili pišemo o nekim poznatim ličnostima, trebamo odvojiti njihovo stvaralaštvo od njihovog privatnog života, u kome se svaki od njih ogleda ne kao umjetnik, već kao čovjek, napose humanista. Upravo tu ljudsku poantu kod minijaturiste Klovića možemo vidjeti i iz njegovih pisama, posebno onih koja je uputio svojem zaštitniku kardinalu Aleksandru Farnese, s kojim je imao jedan poseban odnos kao umjetnik i kao čovjek, kojem se obraćao i onda kada je tražio pomoć, ne samo za sebe, već i za druge, posebno kad se radilo o mladim talentiranim umjetnicima, kao što je bio veliki grčko-španjolski slikar El Greco. Upravo kroz ova pisma, koja objavljujemo, vidi se da je Klović uz svu svoju slavu i veličinu umjetnika, ostao prije svega običan čovjek s puno ljudskih vrlina.
Ključne riječi: Pisma, Klović, Aleksandar Farnese, kardinal zaštitnik, umjetnik, čovjek.

JAMA VRTARE MALE U DRAMLJU
UDK:551.442(497.5 Dramalj)
mr. sc. Kazimir Miculinić, Zagreb

Sažetak
Jama Vrtare male u Dramlju počela se sustavno istraživati krajem 20 stoljeća, a od 2005. godine istraživanja provodi Hrvatsko biospeleološko društvo. Paleontološka iskopavanja provodili su Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a potom Hrvatski prirodoslovni muzej iz Zagreba. Biospeleološki i paleontološki nalazi nadmašili su sva očekivanja i postali su prava znanstven senzacija. Najvrijedniji su nalazi mogućih novih vrsta za znanost: lažištipavca Chthonius sp., kornjaša Bryaxis sp., planktonskih rakova te kalanoidnih kopepoda Stygocyclopia sp. i Metacalanus sp.
U sedimentnom sloju pronađeni su fosilni ostaci mnogobrojnih pleistocenskih životinja: slona (Elephantinae), šumskog nosoroga (Stephanorhinus kirchbergensis), jelena lopatara (Dama dama), divokoze (Rupicapra rupicapra), špiljskog lava (Panthera spelaea), špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) te mnogih drugih sisavaca i većeg broja ptica. Iskopani nalazi pohranjeni su u Muzeju grada Crikvenice.



JADRANSKE CRNE JELE U VINODOLU - OSOBITOST I EKOLOGIJA
UDK:630(497.5 Vinodol)
Dr. sc. Andrija-Željko Lovrić, docent-kustos, Herbarium Adriaticum (ADRZ), Zagreb-Sesvete
Dr. sc. Mladen Rac, viši znanstveni asistent Instituta Rudjer Bošković, Zagreb

Sažetak
Jadranska crna jela (Abies pardei Gaus.): Endemska crna jela iz istočnojadranskog submediterana (Abies pardei Gaus.) prirodno raste na submediteranskom primorju jugozapadne Hrvatske između Rijeke i Makarske. Njena tri glavna veća nalazišta su Vinodol iznad Crikvenice, srednja velebitska padina kod Karlobaga i istočne padine Biokova od Rašćana do Igrana, a sva su ta i druga manja nalazišta ugrožena šumskom sječom. U Vinodolu je od 1991. dosad posječen veći dio od ukupno 16 četvornih kilometara jedinstvene crnojelove šume. Dio naših botaničara ne priznaje ovu vrstu tvrdeći da se radi o bolesnoj jeli. Njeno su tipsko stanište burni primorski obronci kamenog krasa, gdje raste niže ispod bukova pojasa, uglavnom s primorskim hrastovima u sredozemnim šumama Abieti-Quercion Quez.& al.

VINOGRADARSTVO I POLJOPRIVREDA - OSNOV ŽITKA
UDK:94(497.5 Vinodol)
UDK:634.8(497.5 Vinodol)
UDK:338.43(497.5 Vinodol)
Katica Barbarić, u mirovini, Grižane

Sažetak
Da su vinogradarstvo i poljoprivreda od davnine bili temelj gospodarstva u Vinodolu, govori već sam naziv ovoga kraja, koji se od starine zove Vallis vinaria - Vinodol. Uz vinogradarstvo i poljoprivredu Vinodolci su bili i vrsni zidari, klesari i kamenari, te su kao takvi odlazili u svijet za zaradom. Kod kuće ostajale su žene sa starcima i djecom, pa je često sav teret života pao na leđa žena, koje su se uz poslove na održavanju gospodarstva, brinule i o svemu u obitelji. Autorica, na grižanskoj čakavici, daje prikaz raznih oblika privređivanja u ovom kraju, opisujući pomno radove oko vinograda (trsi), okapanje, špricanje i berbu grožđa te postupak oko podrumarstva i proizvodnje dobrog vina, naročito autohtone žlahtine. Osim rada u vinogradu, od značaja je bila obrada (kopanje) zemlje, pri čemu su ljudi jedni drugima uzajamno pomagali, nakon čega dolazi sjetva i žetva te košnja trave za uzgoj blaga, kojeg je ovdje nekad bilo dosta. Poanta je u tome da se vidi kako se ovdje nekada živjelo, a kako je to danas, kada se toga dosta izmijenilo, čemu je uzrok najviše novi način življenja i privređivanja.



RUČNI RAD I NAJSTARIJI ZANATI
UDK:746(497.5 Vinodol)
Katica Barbarić, u mirovini, Grižane

Sažetak
Autorica piše grižanskom čakavštinom o tradiciji ručnog rada, kao prvenstveno ženskoj djelatnosti. U prvom dijelu članka donosi kratak pregled razvitka proizvodnje tekstila i nastanka modnog odijevanja kroz posljednjih 5000 godina. U nastavku dotiče se narodne nošnje ovoga kraja, koja je nastala miješanjem različitih utjecaja. Odjeća se ručno izrađivala (pletenjem, tkanjem, vezenjem, šivanjem...), a svaki se detalj razlikovao, ovisno o umješnosti i spretnosti žene koja ga je izrađivala. Na kraju rada autorica opisuje različite vrste ručnoga rada kojim su Vinodolke u prošlosti ukrašavale svoju i odjeću svojih ukućana te svoje domove. Napretku je pridonjela i Ženska stručna škola koja je osnovana u Crikvenici 1902. godine.



VEROVANJE I PRAZNOVERJE
UDK:398.3(497.5 Vinodol)
Katica Barbarić, u mirovini, , Grižane

Sažetak
U ovom članku pisanom grižanskom čakavicom autorica obrađuje razne oblike narodnih vjerovanja vinodolskoga kraja, koja sežu u daleku starohrvatsku prošlost. Stoljećima su ljudi, osobito za dugih zimskih noći, pričali priče o dobrim i zlim vilama, vukodlacima i vampirima, Maliku, zvijezdama i raznim drugim vjerovanjima što su imala neku posebnu moć i utjecala na ljude. Osim starih vjerovanja vezanih za nadnaravne ali i prirodne pojave, biljke i životinje, u članku je objavljeno 20-ak narodnih izreka koje je autorica prikupila.

NEKOLIKO PRILOGA IZ VINODOLSKE PUČKE TRADICIJE - NARIKOVANI, KRUŽAK I MUDRE IZREKE
UDK:393.94(497.5 Vinodol)
UDK:398.9(497.5 Vinodol)
Katica Barbarić, u mirovini, , Grižane

Sažetak
Autorica je svojom grižanskom čakavštinom napisala tri priloga iz pučke tradicije vinodolskog kraja, pojmovno šireg od današnjeg geografskog pojma Vinodolske doline. Stari običaj oplakivanja i naricanja, narikonani, za umrlim u prošlosti je bio uobičajen po cijelom Vinodolu. Glasno su naricale samo žene, podjednako starije i mlađe. Naricale su članice obitelji, ali isto i susjede koje su izgubile blisku osobu. U članku donosi dva primjera naricanja za pokojnim mužem. Drugi prilog govori o vrsti voštane svijeće, koja je bila vrlo dugačka i namatala se u pravokutan oblik. Redovno se nosila na blagoslov, a žene su ju uvijek imale uz sebe. U trećem prilogu autorica bilježi 23 stare narodne izreke.
Ključne riječi: naricanje, Vinodol, voštana svijeća kružak, mudre izreke