SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA:

Nove spoznaje o utvrdi Lopar u Novom Vinodolskom

Preliminarni rezultati arheoloških istraživanja 2011.-2013.

Pregledni članak - Scientific review

UDK/UDC 902/904(497.5Lopar)

Andrej Janeš, Hrvatski restauratorski zavod

Sažetak

Ostatci utvrde Lopar nalaze se na istočnom rubu naselja Novi Vinodolski, na samoj morskoj obali, između uvala Lišanj na zapadu, i Muroska na istoku. Jedini spomen utvrde nadnevak je njezina uništenja od strane snaga mletačkog admirala Giovannija Bemba 1598. godine. Iako je utvrda dobrim dijelom ostala čitava nakon dugih stoljeća korištenja i mletačkog bombardiranja u 16. st., najveću devastaciju doživljava 1936. kada je većim dijelom uništena miniranjem zbog gradnje budućeg hotela "Lišanj". Utvrda je bila peterokutnog tlocrta, podijeljena na središnje kvadratno dvorište i sjeverni trokutasti prostor. Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda provela je u rujnu 2011. godine probna arheološka istraživanja, a nastavila s iskopavanjima ujesen 2012. godine. U prvoj sezoni istraživanja potvrđeni su ostatci arhitekture u sjevernom dijelu utvrde, dok je u južnom dijelu utvrđena velika devastacija, ali je ipak zabilježeno postojanje kulturnih slojeva bogatih kasnoantičkim materijalom. U nastavku istraživanja istražen je prostor pregradnog zida između središnjeg dvorišta i sjevernog dijela utvrde s međusobnom komunikacijom. Paralelno je istražen južni dio istočnog zida sjevernog dijela utvrde čime je utvrđena puna širina zida od 2,5 m. U kampanji 2013. godine istražen je prostor jugoistočnog dijela trokutastog, sjevernog dijela utvrde. Tom prilikom utvrđeno je postojanje kule u sjevernom vrhu cijelog kompleksa te ognjište/peć koju je koristila vojna posada. Prilikom tih iskopavanja prikupljena je pozamašna količina pokretnog arheološkog materijala među kojim prevladava kasnoantička keramika grube fakture. Uz nju pronađeni su ulomci uvezene sjevernoafričke stolne keramike i amfora, ulomci stakla, željeznih predmeta. Evidentiran je sloj naseljavanja u ranom srednjem vijeku, u razdoblju 9. i 10. st.

Andrija Šerman

Prilog biografiji velikog (novljanskog) dohtora

Prethodno priopćenje - Preliminary report u medicini

UDK/UDC 61-05Šerman, A. 929Šerman, A.

dr. sc. Amir Muzur, redoviti profesor i pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Sažetak

Unatoč činjenici da je Andrija Šerman (1895.-1963.) vjerojatno najpoznatiji liječnik novljanskog kraja, koji je na širem području Vinodola djelovao četiri desetljeća (1924.-1963.), podaci o njegovu životu svedeni su na nekoliko osobnih svjedočanstava i usputnih biografskih crtica. Ovaj članak nema pretenziju zaokružiti istraživanje djela Andrije Šermana, već samo kompilirati početnu faktografiju i teze, temeljene pretežito na podacima iz arhive porodice Šerman-Kirinčić-Merlak, a onda svakako i naglasiti vrijednost i potrebu proučavanja životna i profesionalnog puta jednog iznimno humanog praktičara.

Prilog istraživanju hotelijerstva na području Crikveničko-vinodolske rivijere

Pregledni članak - Scientific review

UDK/UDC 640.4(497.5Crikvenica)

640.4(497.5Novi Vinodolski)

dr. sc. Branko Blažević, redoviti profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija

Sažetak

Autor se bavi povijesnim naslijeđem hotelijerstva (i turizma) na području kojega danas pokrivaju tri jedinice lokalne samouprave, Grad Crikvenica, Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina. U članku obuhvaća vremenski široko razdoblje od samih početaka nastanka hotelijerstva do konca 20. stoljeća. Posebno obrađuje ulogu hotelsko turističkog poduzeća "Jadran" Crikvenica, ali i hotelskih poduzeća u Novom Vinodolskom, Selcu i Dramlju, koja su odigrala izuzetno važnu ulogu u razvitku čitavog kraja, a posebno u razdoblju od polovice šestdesetih pa sve do 1990-ih godina. U radu se ističe razdoblje organiziranja hotelijera tadašnje Crikveničko-vinodolske rivijere, od druge polovice 1970-ih godina pa do druge polovice 1980-ih godina, kada su se pokazale sve prednosti jednog relativno velikog organizacijskog sustava, koji je nastao integracijom samostalnih poduzeća Crikvenice (Hotelsko-turističko poduzeće "Jadran"), Novog Vinodolskog (Hotelsko-turističko poduzeće "Lišanj"), Selca (Hotelsko-turističko poduzeće "Slaven") i Dramlja (Hotelsko-turističko poduzeće "Danica"). Te su prednosti najbolje vidljive u realizaciji razvojnih ciljeva, kada je ukupna materijalna i kadrovska snaga toga novog "Jadrana" bila najveća garancija bankama, dobavljačima i turističkim agencijama. Ta je snaga osiguravala da "Jadran" nesmetano provodi proces ne samo proste već posebno proširene reprodukcije, zapošljava veliki broj radnika te osigurava i značajne sinergijske učinke. Autor argumentirano navodi izuzetno dinamično razdoblje razvoja ne samo hotelijerskog sektora na području tadašnje Općine Crikvenica, nego i kompletan razvoj čitavog komunalnog pa i ukupnog gospodarskog i društvenog sustava. Riječ je, kako navodi, o jednom izuzetno dinamičnom razvojnom ciklusu u povijesti hotelijerstva i turizma Crikveničko-vinodolske rivijere. Autor se kritički osvrće na izuzetke, koje čini trajna nedosljednost odgovornih u provođenju odredaba Prostornog plana iz 1988. godine, kao i na proces pretvorbe i prve pokušaje privatizacije hotelskih poduzeća, što se sve događalo u atipičnim ratnim uvjetima, te iznosi ključne stavove vezane za razvojnu i poslovnu politiku u tim uvjetima.

Kako je u naslovu rada istaknuto, riječ je o prilogu za istraživanje hotelijerstva na području Crikveničko-vinodolske rivijere, tako da ovaj rad doslovno treba i prihvatiti kao prilog. To znači da su neki drugi budući radovi, kao i oni koji su o ovoj tematici pisani do sada, samo dijelovi jednog mozaika koji govori o povijesti i povijesnom naslijeđu hotelijerstva (i turizma) na području današnjih triju jedinica lokalne samouprave tj. gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine.

Uz 200. obljetnicu rođenja dr. Josipa Pančića (1814.-1888.)

UDK/UDC 58-05Pančić, J. Grižane, Vinodolska općina

Pregledni članak - Scientific review

Ivan Barbarić, prof.

Sažetak

Ove, 2014. godine navršava se 200 godina od rođenja dr. Josipa Pančića, poznatog botaničara, liječnika i profesora prirodnih znanosti, rođenog 1814. godine u vinodolskom Bribiru. Autor članka daje prikaz života i stvaralačkog opusa ovog svestranog znanstvenika, koji nakon studija odlazi u Srbiju gdje radi kao liječnik i prirodoslovac, florist. Kao botaničar proučava vegetaciju i otkriva mnoge nove biljne vrste. Posebno je poznat po otkriću omorike, koja po njemu nosi naziv Pančićeva omorika. Bio je prvi predsjednik Srpske akademije nauka (SANU), osnivač botaničkog vrta u Beogradu te član mnogih znanstvenih institucija u Srbiji i inozemstvu. Objavio je veliki broj znanstvenih radova iz botanike, zoologije i drugih prirodnih znanosti, među kojima i svoje najznačajnije djelo Flora Kneževine Srbije. Pančić je sav svoj život posvetio radu i znanosti i ubraja se među najveće znanstvenike koje je dalo Hrvatsko primorje.

Lončarska tradicija crikveničkog područja

UDK/UDC 666.64:39>(497.5Crikvenica)

Stručni članak - Professional paper

Mirjana Randić, muzejska savjetnica, Zagreb

Sažetak

Tradicijsko lončarstvo u Hrvatskoj poznaje korištenje ručnoga odnosno nožnoga lončarskog kola te takozvanu žensku keramiku bez upotrebe lončarskog kola. Lončarstvo Crikvenice pripada lončarstvu ručnoga kola. Prestankom kuhanja na otvorenom ognjištu smanjivala se potreba za lončarskim proizvodima i postupno se gasila lončarska tradicija. U nastavku članka opisuju se postupci pripreme smjese, oblikovanja, sušenja, pečenja i kaljenja, izvorno zabilježeni 1936. i 1957. godine prema kazivanjima dvojice posljednjih lončara u Hrvatskom primorju.

Uzajamno podupirajuća radnička zadruga sv. Šimuna u Crikvenici

Pola stoljeća humanitarne djelatnosti (1888. - 1945.)

UDK/UDC 334.73(497.5Crikvenica)(091) Crikvenica

351.84(497.5crikvenica)

Stručni članak - Professional paper

Slavko Matejčić, dipl. oec.

Sažetak

U članku je prikazana povijest Uzajamno podupirajuće radničke zadruge sv. Šimuna iz Crikvenice. Zadruga je osnovana 1888. godine i kao temeljni zadatak postavila je obvezu da brine o svojim bolesnim i ostarjelim članovima koji nisu imali druge pomoći. Osnivači su bili viđeniji ljudi u mjestu i župnik Aleksandar Car. Zadaci Zadruge bili su zdravstvena i socijalna skrb za bolesne i ostarjele članove, dostojno sahranjivanje članova te širenje naobrazbe putem knjiga. Zamisao o osnivanju Zadruge javila se kada su i obližnja mjesta osnivala slične zadruge, a sve u skladu s idejama kršćanskih socijalista koje se javljaju u razvijenijim zemljama Europe. U početku je značaj Zadruge bio veći jer Austro-Ugarska Monarhija i Kraljevina Jugoslavija nisu imale razvijene sustave socijalne skrbi, ali kao i svaki projekt tako je i ovaj imao svoj početak i kraj. Nakon približno dviju generacija i povijesne promjene triju režima ostarjelo članstvo nije više imalo snage brinuti se o svojim ciljevima, a i nova komunistička vlast sa svojim zakonima nije dozvoljavala djelatnost takvih građanskih udruga. Ovaj kratki pregled sastavljen je temeljem nepotpune dokumentacije i sigurno ima nedostataka, ali ipak daje uvid u vrijeme od 57 godina koliko je Zadruga djelovala.

Nekadašnje društvene aktivnosti u Grižanima i Vinodolu

Nigdanje društvene aktivnosti va Grižah i Vinodolu

UDK/UDC 061(497.5Vinodol)(091) Grižane, Vinodolska općina

Stručni članak - Professional paper

Katica Barbarić

Sažetak

Autorica daje pregled nekadašnjih društava, podupirajućih radničkih zadruga, čitaonica i drugih organiziranih oblika društvenih aktivnosti, koji su djelovali do Drugoga svjetskog rata u nekadašnjim općinama kotareva Crikvenica i Novi Vinodolski. Posebno daje širi prikaz društava koja su djelovala u Općini Grižane-Belgrad. U članku donosi prijepise pravila slijedećih društva: "Družtva čitaonice u Grižanih" (1894.), "Čitaoničkog društva u Grižanih" (1907.), "Društva za gojenje i promicanje tjelovježbe Hrvatski sokol u Grižane-Belgradu" (1908.), "Čitaonice hrvatske starčevićeve stranke prava" (1907.) i Uzajamno-podupirajuće radničke zadruge Sv. Roka u Grižanima (1905.). U drugom dijelu članka autorica donosi popis društava koja su do Drugoga svjetskog rata djelovala na području kotareva Crikvenica i Novi Vinodolski. Popis društava s godinom osnutka donosi se za općine: Novi Vinodolski, Crikvenica, Bribir, Drivenik, Selce, Sveta Jelena (Dramalj), Sveti Jakov Šiljevica (Jadranovo), Grižane-Belgrad i Ledenice. Pravila svih društava čuvaju se u izvornom obliku u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu. Članak je pisan čakavicom kojom se govori u mjestu Grižane, u kojem autorica živi.

Zaštićeno područje naselja Kotor

Analiza postojećeg stanja i prijedlog moguće revitalizacije

UDK/UDC 728.1(1-21)(497.5Kotor) Rijeka

Stručni članak - Professional paper

Jasna Doričić, str.spec.ing.građ.

Sažetak

Zaštićeno područje naselja Kotor bila je tema diplomskog rada autorice pod naslovom "Revitalizacija zaštićenog područja naselja Kotor" pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, unutar kolegija Obnova graditeljskog nasljeđa (mentor mr. sc. Olga Magaš, dipl. ing. arh.). U ovome članku prezentiran je samo dio predmetnoga rada.

Rad se bavi analizom povijesne poluurbane cjeline naselja Kotor koje ima svojstvo kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 1975. i 2006. godine, a koncipiran je u dvije cjeline. U prvoj je obrađen povijesni razvoj i analiza postojećeg stanja, dok je u drugome dijelu, temeljem konzervatorskih smjernica i kartografskih analiza, predložena moguća revitalizacija naselja uz smjernice kojih bi se trebalo pridržavati.

Kao podloga za izradu snimka postojećeg stanja korišten je jedan arhitektonski snimak naselja iz 1986. godine kojeg je autorica prenijela u digitalni vektorski sustav. Za izradu novog stanja kao podloga je korišten vektorski katastar. Obrađeni su dostupni pisani, grafički i kartografski izvori korišteni za analizu zaštićene poluurbane cjeline naselja Kotor kao i njegove bliže okolice. Na temelju prikupljenih podataka kao i detaljnog terenskog obilaska i verifikacija izmjera, izrađen je snimak postojećeg stanja tlocrta svih objekata u mjerilu 1:200. Za svaku građevinu je izrađena identifikacijska kartica u kojoj su obrađeni sljedeći elementi: položaj u naselju, osnovni podaci o građevini, opis tipologije gradnje, ocjena očuvanosti, tlocrti objekta te je sve popraćeno fotografskim prikazom, kako povijesnim tako i recentnim.

Svi grafički podaci te oni vezani za katastar digitalno su obrađeni i pohranjeni u bazu podataka koja je lako nadogradiva i proširiva te je na taj način omogućena jednostavna izrada daljnjih analiza i kartografskih projektnih podloga.