SAŽECI OBJAVLJENIH ČLANAKA:



UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA ZBORNIKA NA OTVORENJU OKRUGLOGA STOLA
Dr. Stanko Antić Peverin

Sažetak
Vinodolski zbornik i Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji organizirali su okrugli stol i okupili pedesetak građana, da zajednički promisle budući turistički razvoj. Za tu je svrhu pripremljeno dvadesetak referata. Zbornik u broju 10 donosi sve radove i njihov sažetak s prijedlozima programa budućeg razvoja. Temeljno pitanje na ovom skupu bilo je: kako prevladati dosadašnji ekspanzivan razvoj i razvijati turizam u granicama održivosti, a da se maksimalno ostvare ciljevi - bolji život domicilnog stanovništva i bolji turizam za naše goste.


EKSPANZIVNI TURISTIČKI RAZVOJ CRIKVENIČKO-VINODOLSKOG KRAJA - PROKLETSTVO ILI BLAGOSLOV
Prof.dr.sc. Branko Blažević

Sažetak
Autor se bavi ekspanzivnim oblicima turističkoga prometa koji uslijed stihij- skog i nekontroliranoga razvitka postaju agresivni. Kad takvi oblici agresivnoga turizma svojom veličinom prelaze receptivne mogućnosti određenih dijelova pro- stora i vrše napad na najvrednije elemente litoralnog pejzaža, koji neminovno počinje izazivati kaotično stanje u prostoru, prelazi u svoju zadnju fazu destruktivnog oblika turističkog prometa. Autor se zalaže za izračun prihvatnog potencijala na području crikveničko-vinodolskog kraja, gdje inicijalni izračuni pokazuju upaljenu "crvenu lampicu” s vrlo visokim koeficjentom saturacije prostora i obale, što je dovoljno snažno upozorenje da je neophodno zaustaviti nekontrolirano širenje posebno nekomercijalnih kapaciteta na čitavom području. Neophodno je svim mjerama poticati promjenu postojeće strukture smještajnih kapaciteta u cilju dolaženja do kvalitetnijeg smještaja u hotelima, smanjenja kapaciteta u komplementarnom smještaju i podizanje ukupne integralne kvalitete čitave destinacije. Studija izračuna prihvatnog potencijala mora, prema autoru, osigurati povratak od intenzivnog ka održivom razvoju crikveničko-vinodolskog kraja. Ekspanzivni razvoj ovoga kraja, prema autoru, na dužu stazu ne bi mogao biti blagoslovljen, jer bi upao u grešku koju su počinile zemlje koje su se turistički intenzivno razvijale. Takav bi razvoj remetio fizičku, ekonomsku i socio-kulturnu okolinu i smanjivao kvalitetu zadovoljstva posjetitelja i domicilnog stanovništva.


INTEGRALNI PRISTUP TURISTIČKOM RAZVOJU NA CRIKVENIČKO-VINODOLSKOJ RIVIJERI
Prof. dr. Dragan Magaš

Sažetak
Različita istraživanja, rađena u posljednje vrijeme od različitih institucija i u različitim prostornim obuhvatima, pokazuju slabljenje konkurentske prednosti naših destinacija. Još uvijek i dominantno živimo od komparativnih prednosti. Razloga je više, međutim u radu ćemo navesti neke, po nama najuobičajenije probleme. U prvom redu držimo da turističku destinaciju treba shvatiti kao složeni socioekonomski sustav, čiji podsustavi trebaju skladan odnos u odnosu na cjelinu. Složenost, vlasništvo, konkurentnost i neophodnost koordinacije, činjenice su i limitirajući čimbenici koje treba prevladati raznim javno-privatnim, javno-javnim i privatno-privatnim partnerstvima.


ODRŽIVI RAZVOJ CRIKVENIČKO-VINODOLSKOG KRAJA
Doc.dr.sc. Dora Smolčić Jurdana

Sažetak
Održivi razvoj vodeća je koncepcija na kraju 20. i početku 21. stoljeća. Njome se nastoje uravnotežiti potrebe sadašnjih generacija, s mogućnošću budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Gospodarski napredak i ukupan društveni napredak moraju ići usporedo s konačnim ciljem rasta blagostanja stanovništva. Koncepcija održivog razvoja reflektira i zahtijeva značajan preokret naših vizija i predodžbi o odnosu funkcioniranja ekonomskih aktivnosti i prirode. Koncepcija održivog razvoja u prvi plan ističe kvalitativno unapređenje u odnosu na kvantitativni rast. U radu se uz temeljne teorijske postavke održivog razvoja iznose praktične moguće implikacije primjene koncepcije na području Crikveničko-vinodolske rivijere.


NOVI TRENDOVI U TURIZMU OD ZNAČAJA ZA RAZVOJ CRIKVENIČKO-VINODOLSKE RIVIJERE
Prof. dr. sc. Zdenko Cerović

Sažetak
Trendovi turističke potražnje složeni su sustav posljedica promjena potreba, stila života i rada ljudi u postindustrijsko doba. Trendovi turističkih ponuda moraju se prilagođavati tim promjenama. Na postavljeno pitanje kako i koliko se moraju prilagođavati turistički sadržaji i objekti u strukturi turističke ponude na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri dat je odgovor u cijelosti kroz više oblika i navoda, na taksativan način pregledno po oblicima i vrstama ugostiteljsko turističkih objekata.
Mijenjaju se turistička tržišta te ih treba sagledati, analizirati i utvrditi koja od njih mogu postati potencijalna turistička tržišta po sadržaju i obliku iz kojih će se regrutirati neka nova, i za Crikveničko-vinodolsku rivijeru moguća, klijentela ti potencijalni turisti. To je cijeli niz novih potreba i segmenata turističke ponude koja selekcionira i strukturira očekivana turistička tržišta.
Ljudi koji žele doživjeti nešto novo i nešto što im se ne može ponuditi na nekim drugim destinacijama, moći će to doživjeti na prostorima Crikveničko-vinodolske rivijere. Traženi sadržaji koje se može ponuditi, turistima će i u budućnosti činiti dio doživljaja. Tržište posebnih oblika i programa postoji, a tom segmentu tržišta može se organizirati i posebna ponuda i sadržaji koji će im omogućiti nove doživljaje i spoznaje o događanjima koji im pružaju doživljaj više nego su to i očekivali.
Mogući sadržaji i posebni oblici ponude samo su dio očekivanih trendova ponude smještaja i ostalih oblika turističke ponude koja će se nuditi u hotelima, apartmanima, marinama, restoranima i ostalim objektima za pružanje usluga zabave i ispunjenja motiva dolaska u neku od očekivanih destinacija Crikveničko-vinodolske rivijere. Očekivani trendovi dio su sustava općih trendova koji se s visokim stupnjem signifikantnosti moraju očekivati jer su dio općih trendova i kretanja u načinu života i rada ljudi današnjice, te je logično za očekivati da će te nove potrebe i navike ljudi nositi sa sobom i van mjesta stalnog boravka, kada se pojavljuju kao turisti na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri.
Očekivani trendovi turističke potražnje koji se spoznaju u svijetu, a posebno Europi, moći će se zadovoljiti u objektima i sadržajima koji se mogu ponuditi i na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri, koja ima potencijala i mogućnosti da slijedi navedene trendove potražnje, pa tako i trendove turističke ponude. Prirodni resursi, povijesno kulturno nasljeđe i kadrovski potencijali na Crikveničko- vinodolskoj rivijeri, navedene trendove mogu realizirati i osigurati boljitak domaćem čovjeku koji je svoju sudbinu vezao uz razvoj turističkoga gospodarstva na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri.


OSVRT NA SAVJETOVANJE O RAZVOJU GOSPODARSTVA U OPĆINI CRIKVENICA
Prof.dr.sc. Stanko Antić Peverin

Sažetak
Godine 1992. održan je skup o razvitku tadašnje Općine Crikvenica, pa je za potrebe ovoga stola bilo uputno napraviti osvrt na njegove materijale i zaključke koji su objavljeni u Vinodolskom zborniku broj VII i ukratko analizirati kako su ostvareni te koliko važe i danas, dvanaest godina kasnije. Naša je analiza pokazala da je veći dio misli i zaključaka s tog skupa 1992. godine aktualan i danas, te da se može uzeti i kao građa za ovaj okrugli stol. Neke misli i zaključci zastarjeli su, a mnogi od njih nikad nisu ostvareni, niti su uzimani kao podloga za planiranje razvoja i razvojne akcije, kako je bilo zamišljeno na savjetovanju. U međuvremenu je došlo do znakovitih promjena općih i lokalnih, konkretnih okolnosti, koje su otežavale primjenu ideja i zaključaka s tog skupa, ali i do negativnih pojava na koje se upozoravalo na skupu i koje se ne bi dogodile ili ne bi imale takvu težinu da se uvažavalo i postupalo prema preporukama skupa. Skup 1992. godine je svojevrsni fond znanja o tome kako razvijati gospodarstvo u CVK, te pogrešno čine svi oni koji to ne uvažavaju ili čine suprotno.


O NEKIM PROBLEMIMA RASPRODAJE ZEMLJE STRANCIMA I RENTE
prof.dr.sc. Jože Perić
dipl.ek. Daniel Dragičević

Sažetak
Proces rasprodaje zemlje strancima pobuđuje veliki interes najšire javnosti. U svojem ishodištu taj proces, kao specifičan problem temelji se na renti i njenom prisvajanju.
Jadransko priobalje i otoci zadovoljavaju sve kriterije formiranja rente, odnosno turističke rente s tendencijom rastuće mogućnosti prisvajanja tom osnovom u budućnosti, prvenstveno zbog ograničenosti toga prostora i stalnih ulaganja javnog sektora. Proces prodaje i prisvajanja turističke rente prisutan je kroz privatizaciju (prodaju) bivših društvenih poduzeća, zemljišta u vlasništvu lokalne samouprave i iskorištavanje ("privatizaciju”) prostora.
Rasprodaja zemljišta strancima s rastućim trendom, iz više razloga ugrožava nacionalni interes Hrvatske (konkurentna prednost, "betonizacija”, turizam je generator BDP). Glorificira se privatno vlasništvo i otvara pitanje namjene korištenja prostora.
Uz sva negativna i prijeteća obilježja ovaj se proces još uvijek može urediti promicanjem domaćih interesa, ograničavanjem slobode prodaje lokalnim samoupravama te intervencijom u proces "iscrpljivanja” prostora.


PONUDA UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVIMA U BUDUĆNOSTI TURIZMA CRIKVENIČKO-VINODOLSKOG KRAJA
Tami Sokolić

Sažetak
Referent problematizira turizam koji se koristi kapacitetima u vlasništvu domaćinstava. Njegovi su kapaciteti primjereni potražnji i čine oko 42% ukupnih kapaciteta, međutim njihova je iskorištenost nedovoljna, manje od 20 dana u prosjeku. Otuda velike mogućnosti prihvata gostiju u domaćinskom turizmu. Potrebno je zato ukloniti neke smetnje, u prvom redu podići kvalitetu ponude, smanjiti fiskalne obveze, bolje komercijalno regulirati marketing, stvoriti privlačnije uvjete za ino-turiste i turiste s većom kvalitetom ponude, savladati nesređenu situaciju u domaćinskoj ponudi, osobito u tzv. apartmanima i kućama za odmor, stimulirati domaćinstva da svoje prostore modernije urede i stvoriti u domaćinstvima pozitivno raspoloženje za bavljenje turizmom.


PROMET KAO ČINITELJ TURISTIČKOG RAZVITKA CRIKVENIČKO-VINODOLSKE RIVIJERE
dr. sc. Edna Mrnjavac

Sažetak
Promet je pretpostavka turističkoga razvitka, a svojom kvalitetom utječe na kvalitetu turističkog proizvoda. Stoga su povezanost s tržištem, organizacija prometa na području destinacije uključujući i promet u mirovanju, te promet u funkciji obogaćivanja ponude destinacije bitne odrednice kvalitete turističkog proizvoda.
Postavlja se pitanje utvrđivanja kapaciteta turističke destinacije, odnosno izračuna najvećeg broja posjetitelja koji neće biti izvorom ekoloških poremećaja. Promet, svojim negativnim utjecajima ugrožava resursnu osnovu destinacije i pridonosi smanjenju zadovoljstva posjetitelja kvalitetom turističkog proizvoda, no bez prometa od emitivnog tržišta do destinacije te na području destinacije nema turizma.
Dominantna uloga cestovnog prometa u strukturi dolazaka turista u Crikveničko-vinodolsku rivijeru, i na području destinacije upućuju na potrebu definiranja strategije razvoja turizma. Prednost bi trebalo dati «scenariju održivog razvitka» u okviru kojeg bi se pratile negativne posljedice velikih razmjera cestovnog prometa, te strogo kontrolirao njegov razvitak, posebice u obalnom pojasu i prilikom odabira lokacije za izgradnju novih infrastrukturnih objekata, kako bi se postojeći prirodni resursi sačuvali u najvećoj mogućoj mjeri.


KVALITETA KUPALIŠNIH PROSTORA
Zdravko Gržičić

Sažetak
Kvaliteta turizma ovisi o kvaliteti prostora za kupanje. Stručno istraživanje potencijala prostora dalo je vrlo loše ocjene našim plažama na području Crikvenice. Izrada karte kupališnog prostora za potrebe kupanja, štetni koeficijent preopterećenosti prostora treba smanjiti prema prijedlogu plana ”Crikvenica - Slana - Jasenova - Zagori" nasipavanjem obale, ali i podizanjem kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta: hotela, apartmana itd. te obustaviti euforiju neplanske izgradnje smještajnih kapaciteta. Sve navedeno u članku ukazuje na loše gospodarenje prostorom, koji je osnovni alat turizma.



OBRAZOVANJE I KADROVSKI POTENCIJALI U RAZVOJU TURIZMA CRIKVENIČKO-VINODOLSKE RIVIJERE (CVR)
prof. dr. sc. Milena Peršić

Sažetak
Oblikovanje, razvoj i unapređenje metoda, upravljanje programima, uvođenje tečajeva i treninga u poslovne sustave, organizacije i institucije, a sve povezano sa zahtjevima novih organizacijskih formi, tehnologija i izmijenjenih odnosa na turističkom tržištu, postavlja se kao jedna od temeljnih zadaća programa rada WTO-a za 2002.-2003. godinu, sve u cilju podizanja ukupne turističke ponude i unapređenja rada njegovih tijela, temeljeno na standardima i zahtjevima u području potpune kvalitete. Programi obrazovanja trebaju se temeljiti na stvarnim pretpostavkama razvoja turizma u teoriji i praksi. Da bi se to moglo primjenjivati na nižim hijerarhijskim razinama, tj. na razini uže turističke destinacije kao što je CVR, potrebno je na razini Hrvatske oblikovati relevantne kriterije specijalističkog obrazovanja za turizam. Ova su znanja neophodna da bi se mogao poboljšati organizacijski ustroj i kooperaciju svih struktura na razini turističke ponude destinacije radi poboljšanja ekonomskih performansi, stvaranja imidža destinacije, a sve s ciljem podizanja blagostanja pojedine destinacije i zemlje u cjelini. Na ovim polazištima koncipirani programi osigurat će osposobljavanje kadrova na svim hijerarhijskim razinama, te omogućiti da se u poslovne sustave hotelijersko-turističke ponude uvedu novi pristupi, primjereni zahtjevima za polivalentnim znanjima, a sve radi boljeg korištenja kreativnih sposobnosti svih zaposlenika, na čemu se mogu temeljiti i metode motiviranja kao i stimulativnog nagrađivanja zaposlenih. U radu su prepoznata polazišta i definirane mjere za ostvarenje željenih ciljeva, koji trebaju doprinijeti unapređenju sustava obrazovanja za turizam u Hrvatskoj. Poseban naglasak dat je na zadatke u PGŽ (CVR kao užoj destinaciji u tim okvirima) uz naznaku da je PGŽ po profilu obrazovnih institucija, najpozvanija ponuditi model edukacije, koji će se s uz ostalo isticati kao njena konkurentska prednost.


KULTURNA BAŠTINA VINODOLA I NJENA UGROŽENOST
Željka Jurčić Kleković

Sažetak
Autorica daje kratak, ali cjelovit prikaz bogatstva kulturne baštine Vinodola, posebno ističući značaj knezova Frankopana, frankopanskih kaštela, Vinodolskog zakona, glagoljice, tragova Hrvata iz 8. stoljeća, te sakralne baštine. Ukazuje na neprocjenjive, a nedovoljno poznate vrednote, kao i nedovoljnu brigu za njihovim očuvanjem u izvornom stanju, čime se čuva identitet i kontinuitet života na ovom prostoru. Cilj je poticaj na brižljivu revitalizaciju i uključivanje u gospodarsko korištenje u funkciji turizma, te mogućnost pozicioniranja Vinodola kao destinacije kulturnog turizma.


”RURALNI TURIZAM” U VINODOLU - BUDUĆNOST I OGRANIČENJA
mr. sc. Ivica Jerčinović

Sažetak
Za ruralni turizam u CVK postoje velike, ali nedovoljno iskorištene mogućnosti, no pokrenuti su prvi projekti i daju poželjne i ohrabrujuće rezultate. Posebno pogodni uvjeti postoje u dolini i na brdskom području, u kojima se turistima može stvoriti povoljan prirodni ambijent, a to oni sve više traže. Autor predlaže niz mjera, kojima se može potaknuti razvoj ruralnog turizma, ali ne kao dodatka hotelskoj ponudi nego samostalnoj komponenti turističke ponude, kao osobitog i traženog turističkog proizvoda. U predjelu koji ima uvjete za razvoj ruralnog turizma treba kompleksnije razraditi razvojne programe, posebno razvoja poljoprivrede, prostora, komunalija i prometnica, šire razviti programe kulturne ponude i sačuvati ruralnu sredinu, narodno graditeljstvo i sl.


HOTELSKI OBJEKTI, STANJE I PERSPEKTIVA
mr. Baldo Hreljac

Sažetak
Hotelski je turizam u ovom kraju igrao veliku ulogu u ukupnoj turističkoj djelatnosti, ali je u novije vrijeme izgubio korak u turističkom razvoju. Autor razmatra uzroke i kako izaći iz tog stanja, iskoristiti još jednu šansu kako u modernizaciji hotela tako i u usvajanju novih proizvoda. Hoteli su, skoro svi redom, u stanju velike nelikvidnosti, privatizacija je najčešće pogrešno vođena i dala slabe rezultate, investicijska sposobnost je mala, a dotoka novog svježeg kapitala ima malo. Hoteli se prodaju, a novi vlasnici unose druga mjerila poslovanja, koja ne daju garanciju da će se stanje znatno popraviti u dogledno vrijeme. Kako bi se izašlo iz te situacije, treba aktivirati nove strategije upravljanja kriznom situacijom, te svaki pojedini hotel što prije izvući iz krize, sanacijom ili likvidacijom. Sa stanovišta našeg turizma sanacija i zdrav daljnji razvoj jedina je alternativa, te treba razviti strategije upravljanja koje će to ostvariti.


IZLETNIČKI TURIZAM - OGRANIČENJE RAZVOJU
Slavko Matejčić

Sažetak
Izgradnja novih, brzih prometnica proširila je mogućnosti masovnijeg izletničkog turizma, kako iz kopnenih predjela Hrvatske, tako i susjednih država. Danas se do mora može doći za nekoliko sati, provesti dan na prekrasnoj rivijeri i navečer se vratiti. Stotine autobusa, a još više osobnih automobila, nađe se tako za ljetnih mjeseci, praznika i blagdana na našoj rivijeri. Ona je za izletnike najbliža, vrlo prikladna. Međutim to stvara probleme. U prvom redu za to nema odgovarajućih parkirnih prostora, a ni na kupalištima nema mjesta za toliki broj kupača. S druge pak strane, ti turisti nisu komercijalno zanimljivi za naše ugostiteljstvo - oni vrlo malo koriste usluge. Zato se traže rješenja, kako u pogledu prihvata izletnika i kvalitetnije ponude, tako i pogledu njihovog usmjeravanja na manje opterećena područja.


MOGUĆNOST ŠIRENJA I MODERNIZACIJA LUČKIH TURISTIČKIH KAPACITETA
Miljenko Žanić

Sažetak
Za razvoj turizma u našemu kraju vrlo je važno sagledati problem lučkih kapaciteta. Opći je sud da su ona u derutnom stanju i da se već dugo godina ništa ne radi na saniranju i stvaranju novih lučkih kapaciteta. Obalni prostori također su devastirani, osobito nasipavanjem građevinskog otpada i iskopnog materijala, te betonizacijom. Uza sve to nautički je turizam ovdje primjetan i sve je veći interes za njega. Kada se sagledavaju razvojni pravci turizma u ovome kraju nužno je osmisliti, projektirati i ostvariti napredak u dva pravca, prvo: sanirati i modernizirati postojeće lučke kapacitete i drugo: stvarati nove, izgradnjom novih lučica, proširivanjem postojećih i izgradnjom potrebne infrastrukture uz njih. Referent te prijedloge konkretno obrazlaže.


RESURSI VODE U CRPILIŠTU ŽRNOVNICA
Josip Ježić

Sažetak
Pri razmatranju koncepcije i projekcije budućega turističkoga, uopće gospodarskoga i komunalnoga razvoja nužno se nameće pitanje vodoopskrbe, mogu li postojeći resursi zadovoljiti sadašnju i buduću razinu potreba za vodom. Prema nalazima istraživanja vodnih potencijala i umrežavanjem ovoga sistema na druge, može se dati pozitivan odgovor. Daljnji razvoji iziskuju nove količine vode, koje sadašnji sistem ne može osigurati, jer je prekapacitiran, na mnogim mjestima zastario, derutan i nedovoljan. Stoga se pravac razvoja u ovom segmentu mora usmjeriti na istraživanje i aktivizaciju novih izvora vode, novih resursa i uređenje postojećeg sistema vodoopskrbe, njegovu modernizacija, proširivanje, kapacitiranje itd.


ZAŠTITA PROSTORA KAO NAJVREDNIJEG RESURSA ZA RAZVOJ KVALITETNIJEG TURIZMA
Mario Vukelić

Sažetak
Autor najprije informira o stavovima zadarskog kongresa arhitekata Hrvatske, zatim analizira našu situaciju u pogledu prostora, želeći ukazati na pogrešnu politiku gospodarenja prostorom, koja je dovela do pretjerane betonizacije i narušavanja graditeljskog naslijeđa, te pretjerane izgradnje u novije vrijeme apartmanskih zdanja i naselja. Posebno je ukazao na pogreške gospodarenja prostorom u Gradu Crikvenici, a najzad ukazao na probleme HP Jadran d.o.o., osobito rasprodaji njegovog prostora i čitavih objekata, čije su posljedice za ovaj kraj velike, između ostalog u porastu broja nezaposlenih i nezadovoljstvu građanstva. Grad Crikvenica je sada na prekretnici, ili će ispraviti svoju pogrešnu politiku ne samo u pogledu prostora nego turizama uopće, zatim u stambenoj izgradnji i izgradnji apartmanskih zdanja i naselja ili će zauvijek izgubiti šansu za svoj gospodarski oporavak i razvoj.


SLIKA ZDRAVLJA I PLAN ZA ZDRAVLJE GRADA CRIKVENICE
mr. Damir Gašparović

Sažetak
Autor je izvijestio o projektu "Crikvenica zdrav grad” koji je prihvaćen u okviru međunarodnog pokreta zdravih gradova. Do sada su utvrđene osnovne postavke projekta, njegove dispozicije i pokrenute početne aktivnosti. Projekt se lako prepoznaje kao jedna od tema ovog skupa, jer cilja na zdravu sredinu koja je nužna kao preduvjet za moderni turistički razvoj.


TURIZAM, KAO POKRETAČ ILI KOČNICA GOSPODARSKOG RAZVOJA
Branko Haistor

Sažetak
Autor cjelovitije pristupa razmatranju gospodarstva u CVK, kako u pogledu obuhvaćanja svih gospodarskih djelatnosti koje su potrebne novom kraju i turizmu u njemu, tako i u pogledu cjelovitosti kraja. Predlaže koje se gospodarske aktivnosti mogu u njemu razvijati, ne ograničavajući ih na ovu ili onu lokalnu zajednicu. Tako se protivi i tzv. industrijskim zonama, i smatra da industrijske poduzetničke programe treba razvijati tamo gdje za njih postoje i drugi uvjeti, a ne remete turističke programe.